Marijana MILKO, Vikica KATIć (konzervacija-restauracija zidnih slika i mozaika, apsolventice)
 | | | |||
| S A Ž E T A K Hrvatski restauratorski zavod izvodi konzervatorsko-restauratorske radove u dubrovačkoj palači Kerša. Vikica Katić i Marijana Milko, apsolventice specijalističkog usmjerenja Konzervacija-restauracija zidnih slika i mozaika, u veljači 2003. godine uključile su se u ovaj projekt. Pod vodstvom Nede Kuzek, suradnice HRZ-a i višeg konzervatora-restauratora, te prof. Ivana Srše, konzervatora-restauratora savjetnika i voditelja Odjela za zidno slikarstvo i mozaik Hrvatskog restauratorskog zavoda, Vikica i Marijana sudjelovale su u zahvatu uklanjanja preslika sa zidnih slikarija. | |||||
| Dvokatna barokna palača podignuta je na sjevernoj strani Straduna u prvom bloku uz Franjevački samostan. Dokument iz 1668. godine datira gradnju palače u vrijeme neposredno prije potresa, a novija su restauratorska istraživanja otkrila pojedine faze nastanka prije raskošne kasnobarokno-klasicističke obnove. Vanjska arhitektonska plastika datirana je u ranobarokno razdoblje, dok unutrašnjost palače pripada kasnobaroknom razdoblju, među kojim se ističe dvokrako stubište. Predvorje, subište i dvorana prvog kata bogato su raščlanjeni i ukrašeni elementima arhitektonske plastike od žbuke, te zidnim štukaturama i oslikom. Profilacije od žbuke obrubljuju sve prozorske niše, a stropovi u svim dvoranama obrubljeni su profiliranim vijencima i ukrašeni štukaturama s motivima ovala, zvijezda, voluta i biljne dekoracije. U zapadnoj dvorani, na zidovima i stropu oblikovani su ovalni medaljoni, koji su sadržavali barokno-klasicističke zidne slike s alegorijskim prikazima. Istim prikazima ukrašeni su i parapeti u većini dvorana, te u predvorju i prizemlju. Sve profilacije i stupovi bili su marmorizirani i posrebreni. U domovinskom ratu, tijekom napada na Dubrovnik, palača je u potpunosti izgorjela. Hrvatski restauratorski zavod tijekom 2002. godine započeo je sa obnovom palače. Za vrijeme radova na pojedinim djelovima zidova uočeni su tragovi boje, te je sondiranjem ustanovljeno da su donji djelovi zida stubišta, predvorja i prvoga kata oslikani. Zidne slike su bile naknadno bojane više puta (pronađeno je devet različitih slojeva boje), što je svakako doprinjelo njihovom očuvanju za vrijeme požara. Prva faza radova na zidnim slikarijama obuhvaćala je mehaničko čišćenje skalpelima, dlijetima i ultrazvučnim aparatima, te kemijsko čišćenje Morovom pastom. Mjestimično je uklanjanje naknadnih premaza bilo nemoguće izvesti mehanički, a da se pri tom slikarija ne ošteti. Zato je uz mehaničko kombinirano i kemijsko čišćenje Morovom pastom. To je višekomponentni kemijski oblog (amonijev bikarbonat, natrijev bikarbonat, etilendiamintetraoctena kiselina, karboksilmetilceluloza i dezinfektant, sve otopljeno u destiliranoj vodi), čijim se desetominutnim tretiranjem vrlo učinkovito uklanjala skrama. Uz Morovu pastu korišten je i stimer na paru, odnosno ultrazvučni čistač kamenca, tako da se kombinacijom ova dva načina čišćenja optimalno riješilo uklanjanje skrame. Opisanim kombiniranim tehnikama zidni su oslici u palači Kerša uspješno očišćeni i predstoji im daljnja potpuna zaštita.
Objavljeno: 25. veljače 2004. |  Sl. 1. Tlocrt prizemlja i prvog kata, rekonstrukcija druge barokne faze sa shematskim prikazom stropnih štukatura.  Sl. 2. Južno pročelje i presjek, rekonstrukcija druge barokne faze | ||||
| |||||
| < « | » > |
|---|