U članku su opisani konzervatorsko-restauratorski zahvati koje su izveli restauratori Hrvatskog restauratorskog zavoda, Restauratorskog odjela u Splitu, Branko Matulić i Tonči Borovac, te studentice specijalističkog usmjerenja za konzervaciju-restauraciju zidnih slika i mozaika Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu Ivana Muratti, Maja Kiršić i Antonija Gluhan.

Uđete li u Palaču kroz istočni ulaz, s lijeve strane ugledat ćete sjevernu fasadu katedrale s korom. Pogledate li pažljivije, na sjevernom zidu kora zamijetit ćete crtež ugreban u žbuci. Ostatci su to zidnog oslika koji je najvjerojatnije krasio vrt nadbiskupske palače koja se tu nalazila sve do požara 1924. godine. Prikazuje iluzionističku arhitektonsku kompoziciju i proteže se u visini podnice periptera 4 metra prema istoku i 5 metara u visinu. Prema naslikanom grbu koji se nalazi u sredini gornjeg dijela kompozicije, crtež datiramo u prvu polovicu XVIII. stoljeća, u vrijeme stolovanja nadbiskupa Laghija (1720-1730). Obnovom kora, koja je započela 2000. godine, izvršena je i zaštita oslika.

Fizikalni, kemijski, ali i ljudski čimbenici uzrok su oštećenja koja su zamijećena na žbuci i bojanom sloju. Žbukana podloga na kojoj se slikarija nalazi sastoji se od gašenog vapna, pijeska uz dodatak čestica mrvljenog vulkanskog stakla, opsidijana. Takav je sastav rijetkost u žbukama naših krajeva, a pridonio je boljem očuvanju žbuke. Bojeni sloj gotovo je u potpunosti izgubljen. Površina slikarije bila je prekrivena tamnim mrljama organskog i anorganskog porijekla te prošarana brojnim lakunama i naprsnućima. Nadstrešnica koju je slikarija izvorno imala bila je potpuno uništena.

Crtež koji prepoznajemo bio je ugreban na zalizanu žbuku. Preko čitave je površine bio nanešen vapneni zalizak koji je zagladio hrapavu žbuku i popunio ugrebane linije. Vapneni je zalizak sačuvan samo ponegdje u udubinama ugrebanog crteža.

Nakon procjene stanja donesen je plan zaštitnih radova koji je podrazumijevao preventivnu zaštitu, uklanjanje ostataka nadstrešnice i postavljanje nove, definiranje i osiguravanje izvornih rubova i oštećenja, rekonstruktivno dožbukavanje, injektiranje, čišćenje, dokumentaciju, konsolidaciju i impregnaciju žbuke, biozaštitu i zaštitni sloj.

Tijekom radova dodane su još dvije stavke: djelomična rekonstrukcija ugrebanog crteža i djelomični retuš ugrebanog crteža bojom.

Nakon uklanjanja stare i postavljanja ploča nove nadstrešnice, pristupilo se određivanju izvornih rubova žbuke. Smjesom zračne žbuke spravljenom od gašenog vapna, pijeska i mrvljene opeke postavljen je novi obrub. Pri pripravljanju žbuke, dodavanjem mrvljene opeke nastojao se postići tonalitet koji će odgovarati izvornoj žbuci. Dožbukavanje je izvedeno istom žbukom uz manje izmjene u granulaciji agregata. Žbuka je nanesena u dva sloja i na površini izvedena tako da što više nalikuje izvorniku.  Injektiranje je izvedeno pod tlakom, rijetkom smjesom gašenog vapna i Primala.

Nakon završenog postupka osnaživanja žbuke proveden je postupak čišćenja lica žbuke. Lice slikarije očetkano je četkama i isprano mlakom vodom. Tamne mrlje očišćene su otopinom Contrada, a čvršće skrame Monumentique pastom CA. Čišćenje je provedeno u onoj mjeri u kojoj nije prijetila opasnost od oštećenja lica žbuke.

Dokumentacija koja je uslijedila izvedena je uz pomoć vodene vage i mreže. Crtež je precrtan na milimetarski papir u mjerilu 1:10. Tijekom crtanja dokumentacije potpuno se otkrio likovni predložak slikarije. Radi se o prikazu zamišljenog arhitektonskog pejzaža u perspektivnom pogledu kroz veliki lučni otvor. Iza tog prvog plana s kamenim lučnim otvorom niže se niz planova arhitekture sa središnjim četverostupnim ciborijem. S istočne strane plamti baklja na postolju, ukoso uglavljenom u lučni otvor. Iznad prizora ispod zaglavnog kamena lučnog otvora bio je oslikan grb sa uobičajnim heraldičkim detaljima. Iza središnjeg medaljona se protežu ukriž nadbiskupske insignije, biskupski i papinski križ.

Rekonstrukcija ugrebanog crteža u žbuci izvedena je na svim mjestima gdje se to sa sigurnošću moglo učiniti. Na taj se način povećala cjelovitost i razumljivost crteža. Nažalost, donji djelovi prikaza u potpunosti su uništeni propadanjem velikog dijela žbuke, pa tako nije bilo moguće rekonstruirati donji dio arhitektonskog pejzaža.

S obzirom na činjenicu da je sačuvano samo 2 do 5 posto bojanog sloja, onemogućen je retuš ploha. Retuš je izveden zapunjavanjem žlijebova onime čime je izvorno bio ispunjen, gašenim vapnom kojem se dodala otopina Primala. Likovna je kompozicija postala čitljivija, a nije narušena njezina izvornost.

Dokumentacijski crtež

Dokumentacijski crtež s prikazom rupa za injektiranje

Izgled prije zaštitnih zahvata

Izgled nakon zaštitnih zahvata