There are no translations available.
Marijana MILKO, Vikica KATIĆ (Konzervacija-restauracija zidnih slika i mozaika, apsolventice)
 |
|
|
|||
|
S A Ž E T A K
Hrvatski restauratorski zavod izvodi konzervatorsko-restauratorske radove u dubrovačkoj palači Kerša. Vikica Katić i Marijana Milko, apsolventice specijalističkog usmjerenja konzervacija-restauracija zidnih slika i mozaika, u veljači 2003. godine uključile su se u ovaj projekt. Pod vodstvom Nede Kuzek, suradnice HRZ-a i višeg konzervatora-restauratora, te prof. Ivana Srše, konzervatora-restauratora savjetnika i voditelja Odjela za zidno slikarstvo i mozaik Hrvatskog restauratorskog zavoda, Vikica i Marijana sudjelovale su u zahvatu uklanjanja preslika sa zidnih slikarija.
|
|||||
|
Dvokatna barokna palača podignuta je na sjevernoj strani Straduna, u prvom bloku uz Franjevački samostan. Dokument iz 1668. godine datira gradnju palače u vrijeme neposredno prije potresa, a novija su restauratorska istraživanja otkrila pojedine faze nastanka prije raskošne kasnobarokno-klasicističke obnove. Vanjska arhitektonska plastika datirana je u razdoblje ranog baroka, a unutrašnjost palače pripada kasnobaroknom razdoblju, što je posebno vidljivo na dvokrakom stubištu. Predvorje, stubište i dvorana prvog kata bogato su raščlanjeni i ukrašeni elementima arhitektonske plastike od žbuke te zidnim štukaturama i oslikom. Profilacije od žbuke obrubljuju sve prozorske niše, a stropovi u svim dvoranama obrubljeni su profiliranim vijencima i ukrašeni štukaturama s motivima ovala, zvijezda, voluta i biljaka. Na zidovima i stropu zapadne dvorane oblikovani su ovalni medaljoni, koji su sadržavali barokno-klasicističke zidne slike s alegorijskim prikazima. Istim prikazima ukrašeni su i parapeti u većini dvorana te u predvorju i prizemlju. Sve profilacije i stupovi bili su marmorizirani i posrebreni.
U Domovinskom ratu, tijekom napada na Dubrovnik, palača je u potpunosti izgorjela. Hrvatski restauratorski zavod tijekom 2002. godine započeo je obnovu palače. Za vrijeme radova na pojedinim djelovima zidova uočeni su tragovi boje, te je sondiranjem ustanovljeno da su donji djelovi zida stubišta, predvorja i prvoga kata oslikani. Zidne slike su bile bojane više puta (pronađeno je devet različitih slojeva boje), što je svakako pridonijelo njihovom očuvanju za vrijeme požara. Prva faza radova na zidnim slikarijama obuhvaćala je mehaničko čišćenje skalpelima, dlijetima i ultrazvučnim aparatima te kemijsko čišćenje Morovom pastom. Mjestimično je uklanjanje naknadnih premaza bilo nemoguće izvesti mehanički, a da se pri tom slikarija ne ošteti. Stoga je s mehaničkim čiščenjem kombinirano i kemijsko čišćenje Morovom pastom. To je višekomponentni kemijski oblog (amonijev bikarbonat, natrijev bikarbonat, etilendiamintetraoctena kiselina, karboksilmetil-celuloza i dezinficijens, sve otopljeno u destiliranoj vodi), čijim se desetominutnim tretiranjem vrlo učinkovito uklanjala skrama. Uz Morovu pastu korišten je i steamer, odnosno ultrazvučni čistač kamenca, tako da se kombinacijom ova dva načina čišćenja optimalno riješilo uklanjanje skrame. Opisanim kombiniranim tehnikama zidni su oslici u palači Kerša uspješno očišćeni i predstoji im daljnja potpuna zaštita.
Objavljeno: 25. veljače 2004.
Lektorirano 26. listopada 2011. (M. Gojčeta Milić) |
 Tlocrt prizemlja i prvog kata, rekonstrukcija druge, kasnobarokne faze sa shematskim prikazom stropnih štukatura  Južno pročelje i presjek, rekonstrukcija druge, kasnobarokne faze |
||||
|
|||||
| < « | » > |
|---|