Hrvatska sekcija Međunarodnog instituta za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela, nezavisne međunarodne organizacije koja već više od pedeset godina promovira znanje, metode i radne standarde u zaštiti i očuvanju kulturne baštine, osnovana je u Zagrebu početkom mjeseca srpnja.

Ideja o osnivanju hrvatske sekcije IIC-ja (International Institute for Conservation of Historic and Artistic Works, IIC - Croatian group) rodila se prije godinu dana. Naime, iako u Hrvatskoj postoji nekoliko strukovnih udruženja restauratora (Hrvatsko restauratorsko društvo, Sekcija restauratora i preparatora Hrvatskoga muzejskog društva, Sekcija za restauratorska i oblikovno-fonička djela ULUPUH-a), potreba za stručnom komunikacijom i boljim povezivanjem se još uvijek snažno osjećala. Kako je navedeno u Statutu, udruga je osnovana u cilju promicanja, razvitka i unaprjeđenja konzervatorsko-restauratorske djelatnosti, što se planira postići stručnim programima, informiranjem javnosti o aktivnostima i realiziranim projektima, organiziranjem specijaliziranih znanstvenih i stručnih skupova i radionica, jačanjem suradnje sa srodnim organizacijama u zemlji i izvan nje te razvijanjem programa međunarodne suradnje.

"Razgovor o osnivanju udruge potekao je od restauratora iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, no želja je osnivača od samoga početka bila da u udruzi sudjeluju i privatni restauratori, djelatnici arhiva, muzeja i drugih ustanova u kulturi, kao i studiji konzervacije-restauracije," pojašnjava Ksenija Škarić, predsjednica udruge i pročelnica Službe za pokretnu baštinu HRZ-a. "Međunarodni institut za restauriranje činio nam se pravom ustanovom upravo zato što je otvoren i široko zamišljen."

Međunarodni institut za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela, skraćeno IIC (prema engleskom akronimu), danas ima preko tisuću članova u pedeset zemalja. U nekima od njih članovi su okupljeni u strukovna udruženja, što im omogućuje da se češće susreću i bave lokalnim problemima. Prve grupe formirane su 1958. godine u Velikoj Britaniji (današnji Institute of conservation, ICON) i Sjedinjenim Američkim Državama (današnji American Institute for Conservation, AIC). Trenutno djeluju u nordijskim zemljama (nordijska grupa okuplja stručnjake iz Danske, Finske, Islanda, Norveške i Švedske), Nizozemskoj, Austriji, Francuskoj, Japanu, Grčkoj, Španjolskoj, Italiji, a odnedavno i u Hrvatskoj. Sve regionalne i nacionalne grupe neovisne su od IIC-ja, no čvrsto se pridržavaju njegovog Statuta.

Premda postoji tek nekoliko mjeseci, udruga ima velike planove za narednu godinu. "Prvi korak bila je prijava edukacijskih programa," govori nam Andreja Dragojević, dopredsjednica udruge i voditeljica HRZ-ove radionice za papir i kožu. "Prijavljena su četiri edukacijska modula koja se bave različitim temama, od restauracije papira do čišćenja slika. Dva će se održati u Zagrebu, a dva u Splitu." Osim toga, nekoliko će se članova udruge predstaviti posterima na međunarodnom kongresu IIC-a koji se 2010. godine održava u Istanbulu. Tema skupa je restauriranje i istočni Mediteran (“Conservation and the Eastern Mediterranean"). Nelka Bakliža, Pavao Lerotić i Višnja Bralić prezentirat će istraživačke i restauratorske radove na slikama Giovannija Bellinija iz Strossmayerove galerije u Zagrebu, Andreja Dragojević konzervatorsko-restauratorske radove na rodoslovlju obitelji Ohmučević, Ksenija Škarić projekt konzerviranja i prezentacije vodnjanskih relikvija, Višnja Bralić i Pavao Lerotić rezultate višegodišnjeg programa preventivnog konzerviranja i restauriranja istarskih slika od XVI. do XVIII. stoljeća, Marijana Galović konzervatorsko-restauratorske radove na propovjedaonici iz Lovrečke Varoši, Sandra Lucić Vujičić radove na dvjema umjetninama na kojima su zatečene tkanine tkane u Italiji na prijelazu XVI. u XVII. stoljeće, Stela Grmoljez Ivanković istraživanja i konzervatorsko-restauratorske radove na drvenom polikromiranom raspelu Jurja Petrovića iz crkve sv. Križa u Arbaniji na otoku Čiovu, a Suzana Kolić Gunjača konzervatorsko-restauratorske radove na dubrovačkim "Zelencima". Važno je napomenuti da rok za prijavu postera još nije prošao, stoga vas pozivamo da posjetite stranice IIC-a i prijavite se za sudjelovanje.

Navedeni radovi potvrđuju visok stupanj razvoja konzervatorsko-restauratorske struke u Hrvatskoj pa začuđuje činjenica da su hrvatski stručnjaci rijetko, ako uopće, zastupljeni u stranim publikacijama. "Jedan od ciljeva naše udruge poticanje je članova na izlazak u javnost," napominje Ksenija Škarić. "IIC ima nekoliko publikacija: Studies in Conservation, Reviews in Conservation i News in Conservation. Nadamo se da će naši članovi početi u njima objavljivati."

Potrebano je napomenuti da članstvo u hrvatskoj sekciji ne uključuje članstvo u središnjici IIC-a, no članovi grupe ostvaruju financijske pogodnosti prilikom upisa. "Iako udruga još nema svoju web stranicu niti se promovira kroz tiskane medije, činjenica da već broji četrdeset članova pokazuje da je potreba za njenim osnivanjem postojala i da su restauratori to osjećali," dodaje na kraju Ksenija Škarić.