www.e-insitu.com

Mladen Matijaca proteklu je godinu proveo u Velikoj Britaniji gdje je studirao na odjelu za arhitektonsku obradu kamena Weymouth Collegea. Kroz taj su odjel prije njega prošli Marin Barišić, asistent na specijalističkom usmjerenju Konzervacija-restauracija kamena Odsjeka za konzervatorstvo-restauratorstvo UMAS-a, Ivan Sikavica, apsolvent konzervacije-restauracije na istom odsjeku, te Malik Palčok. Autor u članku iznosi svoje dojmove i iskustva iz Engleske.

Većina studenata po cijelome svijetu sanja o odlasku na studij u neku drugu zemlju, makar na određeno vrijeme. Razlog tome je želja za otkrivanjem jednog drugačijeg svijeta, njegovih ljudi i običaja. Ovo otkrivanje je zapravo učenje i ide ruku pod ruku sa redovitim studiranjem na fakultetu. Ono za što nam je na školskoj nastavi trebalo dosta vremena, kao npr. učenje stranog jezika, sada se uči brzo i prirodno.

 

No, nije samo jezik ono što se uči; tu su i povijest i kultura dotične zemlje, pa i način razmišljanja njenih stanovnika, što je za razvoj pojedinca od velike važnosti, tako da nezaobilazno udara pečat na njegovu osobnost. Na ovaj način naše razmišljanje više ne polazi samo iz jednog kuta i više nije jednostrano, već obuhvaća jedan širi spektar u vrednovanju stvarnosti.

 

Prilika da ovo iskusim pružena mi je kroz školovanje na jednom koledžu u Velikoj Britaniji. Ovaj koledž je za nas posebno zanimljiv jer na njemu postoji Odjel za arhitektonsku obradu kamena kroz koji je, osim mene, već prošlo nekoliko naših studenata iz Splita, među kojima su prof. Marin Barišić, Ivan Sikavica, te Malik Palčok.

Višegodišnja suradnja između ovog koledža u gradu Weymouthu i naše zemlje započela je još za vrijeme Domovinskog rata 1992. godine, kad je Roy Pepperell, tadašnji predavač na Weymouth Collegeu, ponudio Lady Jadranki Beresford-Peirse iz Međunarodne zaklade za Hrvatske spomenike, pomoć u obnovi ratom nastradalih objekata u vidu edukacije naših studenata. Ova Zaklada je sponzor svima nama koji dolazimo iz Hrvatske studirati konzervaciju i restauraciju na koledžima diljem Velike Britanije.

 

Sama edukacija na odjelu za Arhitektonsku obradu kamena je podijeljena na dva smjera: NVQ i HND/C smjerove. Ovdje bih se dotakao osnovne strukture navedenih smjerova jer držim da bi njeno poznavanje moglo biti od pomoći budućim studentima koji se budu odlučili za ovaj studij. Sve do prije nekoliko godina na gore spomenutom odjelu je postojao samo jedan smjer: NVQ smjer (National Vocational Qualification), koji je osposobljavao ljude za direktan rad u industriji kamena, dakle za izradu raznih arhitektonskih profilacija i njihovu primjenu na građevinama. Također, tu su i određeni popratni predmeti kao npr. konstruktivni elementi, tehnologija konstrukcija, tehničko crtanje, rad na računalu itd. Ovaj smjer može trajati jednu ili dvije godine ovisno o nivou koji student želi postići. Također je, u sklopu ovog smjera, moguće završiti dvije godine u jednoj, tako da se na kraju prve godine kompletiraju svi radovi koji bi se inače odradili kroz dvogodišnji program.

 

Međutim, posljednjih nekoliko godina na koledžu je zaživio novi smjer koji studentima pruža još veće mogućnosti od onog prethodnog, a to je HND/C smjer (Higher National Diploma/Certificate) koji je zamišljen kao kombinacija teoretske nastave s područja konstruktivnih principa i tehnologije, povijesti arhitekture i dizajna, poznavanja materijala te informatičkih tehnika s praktičnim vještinama obrade kamena i konzervacije. Ovaj smjer također zahtjeva i pisanje seminarskih radnji kao i rad na projektima vezanim za proučavanje i analiziranje povijesnih građevina.

 

Za nas, studente iz Hrvatske, gore navedena Zaklada već godinama sponzorira školovanje u sklopu NVQ smjera, ali od kada je krenuo novi HND smjer naši studenti imaju priliku da slušaju sva predavanja i odrade sve vježbe koje se nalaze u sklopu toga smjera. Kako postoji mogućnost biranja smjerova, ja preporučujem praćenje HND/C programa jer pruža nešto šire znanje od NVQ programa, a posebno jer se tu pridaje važnosti konzervatorsko-restauratorskoj problematici.

 

No dok razmišljamo o mogućnostima odlaska na jedan ovakav koledž, trebamo obavezno imati na pameti da ovo iskustvo nije financijski bezbolno. Iako možemo biti vrlo, VRLO štedljivi i paziti na svaki novčić, troškovi života u Engleskoj su dvostruko viši nego u Hrvatskoj. Ovo je ujedno i najveći nedostatak školovanja u jednoj razvijenoj zemlji visokog ekonomskog standarda. Također bih preporučio da se na ovakav studij odlazi prije ili nakon već završenog fakultetskog studija kako bi se izbjegle sve eventualne komplikacije koje se prekidanjem studiranja i odlaskom u nešto potpuno drugo mogu dogoditi. 

 

Svaki kandidat koji se odluči za školovanje na Weymouth Collegeu treba svoje podatke, svjedodžbe i preporuke dostaviti na adresu koledža, koji mu zatim poštom šalje sve bitnije informacije vezane za odabrani smjer kao i približne troškove jedne godine boravka u Engleskoj. Za nas međunarodne studente postoji poseban službenik koji je zadužen za praktičnu stranu, što podrazumijeva pomoć pri vađenju viza, nalazak što jeftinijeg smještaja, rješavanje tekućih problema itd. Ovo je ujedno i prva osoba na koledžu s kojom većina stranih studenata stupa u kontakt i to poglavito preko interneta na kojem postoji kontakt mail ovog koledža: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Uz sve ovo važnu ulogu ima i druženje s kolegama i predavačima s kojima se svakodnevno susrećemo, kao i međusobna razmjena iskustva i dojmova jer možda su upravo oni ti s kojima ćemo jednog dana surađivati na području zaštite i obnavljanja kulturne baštine.

 

Ono na što u ovom kratkom izlaganju želim staviti poseban naglasak je otvorenost da se upozna i nauči nešto novo, da se prošire vidici i znanje, ali također i sloboda da se posvjedoči o nečemu što mi imamo, o blagu koje čuvamo i na koje smo ponosni.

 

 

 

 

Objavljeno: 5. veljače 2004.