Ivana Nina UNKOVIĆ (diplomirani konzervator-restaurator)
|
POSLIJEDIPLOMSKI ZNANSTVENI DOKTORSKI STUDIJ HRVATSKE KULTURE FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU
Voditelj: prof. dr. sc. Stipe Botica Bolonjskom konvencijom Hrvatska Sveučilišta omogućavaju izravan upis u doktorske studije u trajanju od 3 godine (6 semestra). Studij funkcionira bodovnim sustavom, u kojem se nakon svakog odslušanog semestra polažu ispiti koji nose određen broj bodova.
Studij traje 3 godine (6 semestara) Adresa: ul. Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb Referada za poslijediplomske studije: 01 6120 067 Biserka Pešec 01 6120 024 Marina Blagaić
(Pauza: 11 - 11.30 sati)
Službena Internet stranica fakulteta: www.ffzg.hr Informacije o poslijediplomskom studiju također se mogu dobiti na e-mail:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
,
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
ili
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
Uvjeti upisa na studij:
Molba za upis u kojoj kandidat navodi kratko obrazloženje zbog čega upisuje ovaj poslijediplomski doktorski studij treba sadržavati:
Poznavanje svjetskih jezika potvrđuje se diplomom ili posebnim ispitom na fakultetu, od kojih se jedan polaže u I. semestru, a drugi do upisa u III. semestar studija. Ispiti se polažu ili u Centru za strane jezike pri Filozofskom fakultetu ili kod redovitih profesora svjetskih jezika Filozofskog fakulteta. Na ispit se dolazi s prijavnicom. Potrebno je odabrati tekst od dvadesetak stranica iz odabrane stručne literature, te znati prepričati cjelinu i pravilno pročitati pojedine segmente teksta. Ispit se sastoji i od usmene komunikacije radi procjene snalaženja u govoru. Polaganje jezika ne donosi bodove, ono je dokaz o poznavanju svjetskih jezika. Molbe pristupnika s dokazima o zadovoljavanju uvjeta primaju se u Urudžbenom uredu, soba D-01, ili se šalju poštom na adresu Fakulteta. Odluku kojom se odobrava upis na Poslijediplomski znanstveni doktorski studij hrvatske kulture donosi Vijeće poslijediplomskog studija. Školarina po semestru: Školarina po semestru iznosi 6.000,00 kuna, a uplaćuje se na Žiro račun Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bez uplaćenog iznosa prethodnog semestra student ne može upisati sljedeći semestar. Sažetak studija: Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij hrvatske kulture ustrojava se i izvodi na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U koncepciji studija te programskom i izvedbenom dijelu sudjeluju stručnjaci i ostalih odsjeka Filozofskoga fakulteta i relevantni domaći stručnjaci drugih sveučilišnih i znanstvenih ustanova. Studij je nov i u akademskoj godini 2005./2006. upisuje se prva generacija studenata. Natječaj studija raspisuje se svake druge godine (novi natječaj bit će raspisan za akademsku godinu 2007./2008.). Po završetku poslijediplomskog doktorskog studija stječe se primjereni akademski stupanj doktora znanosti hrvatske kulture (s naznakom specijalnosti). Ta se specijalnost definira u posebnome aneksu i s obzirom na dijakronijsku vertikalu (npr. antika, medijevistika, renesansa, barok) i s obzirom na znanstvena područja i struke (filološke, iz likovne-glazbeno-scenske umjetnosti, etnološke, arheološke i ine struke).
Poslijediplomski studij hrvatske kulture osposobljava pristupnike za znanstvena i stručna istraživanja u području hrvatske kulture, za razumijevanje bitnih sastavnica kulture, za razumijevanje integracije i međudjelovanja svih vrsta i stilova u području kulture općenito i posebice hrvatske kulture, za spoznaju i valorizaciju cjeline materijalnih, duhovnih i socijalnih vrednota u hrvatskoj kulturi te znanstveno razmišljanje u području kulture i naročito hrvatske kulture. Posebno se vodi računa o međuzavisnosti kulture o povijesnim okolnostima, etnološkim, arheološkim, filološkim, filozofijskim, sociološkim i inim specifičnostima koje su oblikovale povijesni tijek hrvatske kulture. Neosporna prednost ovog studija je velika mogućnost širine. U eri globalizacije, studij istražuje hrvatsku kulturu u europski i svjetski kontekst. Narav studija ovoga tipa koncipiran je po načelu interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti, ali će u realizaciji biti u najvećoj mjeri podređen pojedinačnim interesima polaznika. Program studija, izvođenje nastave: Program se sastoji od 83 predmeta koja će predavati 45 znanstvenika iz 24 znanstvene grane. Nastava se izvodi po sesijama, i to po tri sesije u svakom semestru. Predavanja se održavaju svaki treći vikend (petkom i subotom). Satnica izvođenja nastave Poslijediplomskoga studija hrvatske kulture ustrojena je tako da zadovolji potrebe i grupnoga rada (predavanja, seminari) i potrebe individualnoga rada (konzultativna, mentorska, primjerena svakomu polazniku). Nastava izbornih predmeta/kolegija bit će pojedinačna (konzultativna); a kada koji predmet/kolegij izabere veći broj polaznika, bit će skupna (predavačka), i to u rasponu od 4 do 6 sati u pojedinome kolegiju. Naročito je naglašena uloga mentora, koji će od početka studija preuzimati brigu za polaznika i usmjeravati ga u daljnjemu radu. Nastavni program, plan, sadržaj predmeta: Iz relativno velikoga broja voditelja predmeta/kolegija i opisâ predmeta, temeljne literature uz pojedine predmete odabrat će se obvezatni (jezgreni, temeljni) za svaki semestar i predložiti veći broj izbornih predmeta. Pristupnik sam bira izborne predmete/kolegije. No dio predmeta, u dogovoru s mentorom, obvezatno mora biti iz područja struke, odnosno primjerenoga modula. I obvezatni i izborni se predmeti polažu ili usmeno ili u obliku pisanih radova. Za svaku je akademsku godinu točno propisano koliko treba biti i usmenih ispita i pisanih radova i koja je njihova bodovna vrijednost. I obvezatni i izborni predmeti imaju točno predviđen broj sati za izvedbu, a svladavanjem određenoga predmeta i drugih obveza studija stječe se određen broj ECTS bodova, usuglašen s praksom na Sveučilištu u Zagrebu (kao što je naglašeno u knjizi Europski sustav prijenosa bodova /ECTS/, Zagreb, travanj 2000.). Svi su predloženi i opisani predmeti u ovome Programu ustrojeni tako da su na razini najnovijih znanstvenih spoznaja kulturološke znanosti u svijetu. Istovremeno oblikovani su tako da odražavaju hrvatske kulturne i kulturološke prioritete koji će se još učvrstiti i poboljšati ovim studijem. Kao takav, cijeli je ovaj poslijediplomski studij usporediv s programima ostalih europskih zemalja u studijskom modelu nacionalne kulture. Prijedlog plana i programa obvezatnih i izbornih predmeta/kolegija: PRVA godina 1. semestar Obvezatno: Interakcija stilova u hrvatskoj kulturi, I (dr. sc. Tonko Maroević) 15 sati / 10 bodova Teorija stila (dr. sc. Krešimir Bagić) 15 sati / 10 bodova Povijesni tijek hrvatske kulture (dr. sc. Stipe Botica) 15 sati / 10 bodova Izborno: Dva izborna predmeta, kojima će se zadovoljiti želje pristupnika (u odabranom modulu), sukladno pojedinačnomu stručnom interesu 2 x 15 sati / 10 bodova
2. semestar Obvezatno:
Interakcija stilova u hrvatskoj kulturi, II (dr. sc. Tonko Maroević) 15 sati / 10 bodovaHrvatska kultura od kasne antike do romanike (dr. sc. Miljenko Jurković) 15 sati / 10 bodova Bitni čimbenici hrvatskoga kulturnog identiteta (dr. sc. Josip Bratulić) 15 sati / 10 bodova Spomenici hrvatske kulture na UNESCO-vu popisu (dr. sc. Predrag Marković) 15 sati / 10 bodova Izborno:
Odabir triju izbornih predmeta /iz popisa/ kojima mentor (ili koji od odabranih voditelja obvezatnih predmeta) sugerira pojedinomu studentu važne i prikladne sadržaje za stilska obilježja (po primjerenim modulima) u razvoju hrvatske kulture koja su važna za struku, 3 x 15 sati / 3 x 10 bodova DRUGA godina 3. semestar Obvezatno: Tendencije u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti (dr. sc. Zvonko Maković) ili Hrvatska književnost i popularna kultura (dr. sc. Krešimir Nemec) 15 sati / 10 bodova Književna kultura renesanse i baroka u Hrvatskoj (dr. sc. Dunja Fališevac) ili Likovna kultura renesanse i baroka (dr. sc. Nada Grujić i dr.sc.Igor Fisković, suradnici: dr. sc. Sanja Cvetnić i dr. sc. Predrag Marković) 15 sati / 10 bodova Kako se piše znanstveni rad ( dr. sc. Dubravka Oraić Tolić) 15 sati / 10 bodova Izborno:
Mentorski rad (prošireni predmet mentora) 15 sati / 5 bodova Na preporuku mentora bira se još jedan izabrani predmet blizak struci 15 sati / 5 bodova
4. semestar Mentorski rad (iz stručnoga područja doktorskoga rada) 30 sati / 10 bodova Dva izborna predmeta vezana za područje struke 2 x 15 sati / 2 x 10 bodova TREĆA godina 5. semestar Obvezatno: Mentorski rad (iz područja doktorskoga rada) 30 sati / 10 bodova Jedan izborni predmet, na poticaj mentora, iz opsega komparativnoga područja (za supostavljanje hrvatske kulture u poredbeni odnos) 15 sati / 10 bodova 6. semestar
Obvezatno: Mentorski rad i izrada doktorata 30 sati / 10 bodova Napomena: Studentima će se ponuditi, ovisno o pojedinačnome stručnom interesu, i drugi sadržaji/predmeti iz širega, interdisciplinarnoga, opsega hrvatske kulture. Voditelj studija i Vijeće poslijediplomskoga studija hrvatske kulture pozivat će i druge ugledne stručnjake na sudjelovanje u Studiju. Voditelji obvezatnih predmeta dovode goste predavače radi upoznavanja s ponuđenim izbornim predmetima i radi njihovog kasnijeg lakšeg odabira. Raspored obvezatnih i izbornih predmeta/kolegija određuje se za svaku upisnu godinu posebno te se, po potrebi, mogu birati između svih ponuđenih predmeta/kolegija ovoga Programa. Cjelokupan program poslijediplomskog sveučilišnog studija hrvatske kulture ima 360 sati nastave i, kad udovolji sve studijske obveze, pristupnik stječe 180 ETCS. Bodovanje: Student stječe pravo upisa u sljedeći semestar ako je odslušao predmete predviđene planom i zadovoljio sve druge obveze određenog predmeta i stekao potreban broj ETCS. Za upis u 2.semestar treba steći najmanje 20 ETCS. Za upis u 3.semestar potrebno je steći 60 ETCS, a za 4.semestar najmanje 80 ETCS. Za upis u 5.semestar mora imati odobren sinopsis (na Vijeću poslijediplomskoga studija i Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta) i 120 ETCS. Za stupanj doktora znanosti hrvatske kulture, koji se stječe izradom i obranom doktorskog rada, potrebno je 180 ETCS bodova. Uspjeh studenata na ispitu, i drugim provjerama znanja, izražava se ili brojčanim ocjenama, ili onako kako se izrijekom navodi u Zakonu. Ispiti mogu završavati i kolokvijem, ako je tako odredio predmetni nastavnik na početku izvedbe svog predmeta. Svaki nositelj predmeta određuje način provjera znanja i vrstu ocjenjivanja na početku izvedbe svog predmeta. Mentor: Student u poslijediplomskoga sveučilišnog studija ima mentora koji ga vodi kroz studij, pomaže u oblikovanju predmetnih modula, odabira izbornih predmeta, upućuje u metodologiju u znanstvenoga rada, vodi evidenciju o svom pristupniku, pomaže mu u pripremi teme i u izradi sinopsisa i završenog doktorskog rada, i druge poslove koje proizlaze iz zakonskih i statusnih odredbi ovog studija. Mentor studentu u ovom studiju je nastavnik izabran u znanstveno-nastavno ili odgovarajuće znanstveno zvanje. Mentor može biti samo osoba s stupnjem doktorata, sa statusom docenta, izvanrednog ili redovitog profesora. Mentor se može birati unutar ponuđenog popisa poslijediplomskog studija hrvatske kulture. Ukoliko polazniku odgovara ponuđena je i mogućnost odabira mentora van popisa koji živi u istom gradu gdje i polaznik u svrhu olakšavanja komunikacije s mentorom. Student sam bira mentora, a potvrđuje ga Vijeće poslijediplomskog studija. Student bira mentora u tijeku 2. semestra, a Vijeće ga potvrđuje u 3. semestru. Dok nema mentora, studentu u svim aspektima studija pomaže ili voditelj poslijediplomskoga sveučilišnog studija hrvatske kulture, ili jedan od predmetnih nastavnika ovog studija, ili neki drugi studijski savjetnik (nastavnik ili znanstvenik). Praćenje vrsnoće i uspješnosti studija: Stručno vijeće Poslijediplomskoga sveučilišnog studija hrvatske kulture kontinuirano prati vrsnoću i uspješnost studija, pojedinačan uspjeh pristupnika, pojedinačno napredovanje u radu. Vijeće također prati kvalitetu programa nastave i izvođenja nastave, rad i vrsnoću rada nastavnika koji sudjeluju u izvođenju programa. Pomno se prate i druge stručne aktivnosti pristupnika. Posebice se analizira izvedba sinopsisa. Prati se vrsnoća izvedbe i uspjeh na ispitu iz pojedinih predmeta/kolegija. Povremeno se, o svemu što je vezano za studij, provodi studentska anketa. Usporedivost: Po temeljnoj koncepciji ovaj je Program Poslijediplomskoga sveučilišnog studija hrvatske kulture usporediv sa sličnima u europskome studijskom krugu. U ovakvom tipu poslijediplomskih studija nastava je pretežito organizirana po načelu izbornih kolegija i mentorskih konsultacija. Takve modele imaju Institut für Kulturwissenschaft u Leipzigu, Humbolt Universität u Berlinu, Karlovo sveučilište u Pragu, Jagellonsko sveučilište u Krakovu. Opći koncept Poslijediplomskoga sveučilišnog studija hrvatske kulture slijedio je koncepciju takvih studija, ali i hrvatske kulturne, kulturološke i nacionalne specifičnosti. Studijska putovanja, posjete galerijama: U sklopu studija predviđeni su posjeti galerijama, muzejima, detaljniji pregled izložaba što u Zagrebu i u ostalim hrvatskim gradovima. Uključena su i putovanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Tijekom prvog semestra, prof. dr. sc. Tonko Maroević uveo je polaznike u trosatno predavanje kroz hrvatsku umjetnost kraja 19. do druge polovine 20. st. tijekom posjeta Modernoj galeriji u Zagrebu. Ovakav interaktivni pristup olakšava bolje razumijevanje usmenog predavanja i omogućava direktnu komunikaciju s predavačem. Početkom svibnja 2006. organizirano je studijsko putovanje u kojem je bilo određeno upoznavanje svih hrvatskih spomenika na UNESCO-vom popisu. U tri dana obišli smo gradove: Zadar, Šibenik, Trogir, Split, Solin, Dubrovnik i Ston. Program obilaska uključivao je preglede sljedećih spomenika: Sv. Donat, Sv. Stošija, Porta Terraferma, Sv. Šimun, Sv. Lovro, Sv. Krševan, SICU (Zadar), potom katedrala Sv. Jakova, Kaštel Sv. Ane (Sv. Mihovila), Sv. Frane (ev. Sv. Lovro) (Šibenik), te u Trogiru katedrala Sv. Lovre, (ev. Diecezanski ili Gradski muzej), Narodni trg (Gradska loža, Ćipikove palače, itd.), Zbirka benediktinski, Kaštel Kamerlengo. Sljedeći dan uključivao je posjet Splitu: katedrala Sv. Dujma, Krstionica-Jupiterov hram, Kaštel Hrvoja Vučića Hrvatinića - Etnografski muzej, Zidine Dioklecijanove palače (Arnirova kapela), Velika Papalićeva palača - Muzej grada Splita, (ev. Varoš - crkva Sv. Mikule), dok smo u Saloni posjetili Marusinac i Tusculum. Zadnji dan smo išli u obilasku Dubrovnika. Obilazak je započeo penjanjem na Gradske zidine (Minčeta), potom je slijedio posjet Franjevačkom samostanu, Dominikanskom samostanu, Katedrali, Žitnici Rupe te Isusovačkoj crkvi. Voditelj tog putovanja bio je doc. dr. sc. Predrag Marković, a u bilješkama su sudjelovali kolege s povijesti umjetnosti. Osobno sam prikupila informacije o Trogiru i Splitu s naglaskom na najnovije konzervatorske-restauratorske radove provođene u Trogiru, Splitu (Peristil i unutrašnjost katedrale Sv. Dujma). U sklopu posjeta spomenutih značajnih građevina, izložaba, imali smo priliku vidjeti i rijetke inkunabule u dubrovačkim samostanima, djela Božidarevića, Dobrovića, majstora Blaža Jurja Trogiranina, Paola Veneziana i dr. uz stručne komentare i povezivajući sve s postojećim znanjem. Uživo vidjeti sve nabrojana predstavljalo je poseban doživljaj. Predmeti, nositelji predmeta: U popis su uključeni 11 obvezatnih 72 izborna predmeta, koji se odabiru ovisno o interesu i modulu:
1. Bitni čimbenici hrvatskoga kulturnog identiteta (prof. dr. sc. Josip Bratulić) 2. Povijesni tijek hrvatske kulture (prof. dr. sc. Stipe Botica) 3. Teorija stila (prof. dr. sc. Krešimir Bagić) 4. Teorija sustava i teorija znaka (prof. dr. sc. Josip Silić) 5. Figure i diskursi (prof. dr. sc. Krešimir Bagić) 6. Interakcije stilova u hrvatskoj umjetnosti (prof. dr. sc. Tonko Maroević) 7. Hrvatska kultura baštinjena iz praslavenske (prof. dr. sc. Vitomir Belaj) 8. Materija i tehnologija u civilizaciji kroz ep, rituale, mit i religiju (prof. dr. sc. Aleksandar Durman) 9. Prapočeci kulture na tlu Hrvatske (doc. dr. sc. Ivor Karavanić) 10. Antičke kulturne vrednote - baština svih kultura (prof. dr. sc. Marina Milićević-Bradač) 11. Hrvatska kultura od kasne antike do romanike (prof. dr. sc. Miljenko Jurković) 12. Rimljani i njihovi spomenici kao prilog kulturnoj baštini Hrvatske (prof. dr. sc. Mirjana Sanader) 13. Od Karolinga do Habsburga (prof. dr. sc. Miljenko Jurković) 14. Hrvatska ranosrednjovjekovna kultura i umjetnost (prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol) 15. Hrvatska srednjovjekovna glazba u europskome kontekstu (doc. dr. sc. Hana Breko Kustura) 16. Susret povijesti i književnosti u srednjovjekovnim i renesansnim izvorima (prof. dr. sc. Zdenka Janeković Römer) 17. Biblija i hrvatska kultura (prof. dr. sc. Adalbert Rebić, prof. dr. sc. Stipe Botica) 18. Kultura i znanost hrvatskoga srednjovjekovlja (prof. dr. sc. Franjo Šanjek) 19. Hrvatsko glagoljaštvo (prof. dr. sc. Stjepan Damjanović) 20. Hrvatsko latinsko srednjovjekovlje (prof. dr.sc. Olga Perić) 21. Hrvatski latinizam (prof. dr. sc. Darko Novaković) 22. Marko Marulić Marul (prof. dr. sc. Mirko Tomasović) 23. Književna kultura renesanse i baroka u Hrvatskoj (prof. dr. sc. Dunja Fališevac) 24. Likovna kultura renesanse i baroka (prof. dr. sc. Nada Grujić, prof. dr. sc. Igor Fisković) 25. Likovne umjetnosti humanističkog doba (prof. dr. sc. Igor Fisković) 26. Svjetovna arhitektura od 15. do 18. stoljeća (prof. dr. sc. Nada Grujić) 27. Književna kultura u Hrvatskoj u 18. stoljeću (prof. dr. sc. Dunja Fališevac) 28. Europski kontekst starije hrvatske književnosti (prof. dr. sc. Davor Dukić) 29. Hrvatska nacija i nacionalni identitet u 19. st.: procesi, ideologije, politika (prof. dr.sc. Nikša Stančić) 30. Hrvati i slavenske integracijske ideologije u 19. i 20. stoljeću (prof. dr. sc. Damir Agičić) 31. Hrvatska usmena književnost (prof. dr. sc. Stipe Botica) 32. Etnokulturni identitet stare hrvatske dijaspore u Europi (dr. sc. Jadranka Grbić Jakopović) 33. Hrvatska dijalektologija (doc. dr. sc. Mira Menac- Mihalić) 34. Onomastika u Hrvata (doc. dr. sc. Anđela Frančić) 35. Prinos franjevaca Bosne Srebrene hrvatskoj kulturi (prof. dr. sc.Ivo Pranjković) 36. Jezik i kultura (prof. dr. sc. Josip Silić) 37. Književni jezik u Hrvata (prof. dr. sc. Marko Samardžija) 38. Hrvatska književnost i popularna kultura (prof. dr. sc. Krešimir Nemec) 39. Hrvatsko kazalište kao integralni dio hrvatske kulture (prof. dr. sc. Nikola Batušić) 40. Hrvatska glazbena baština (dr. sc. Ennio Stipčević) 41. Hrvatska filmska baština (dr. sc. Mato Kukuljica) 42. Hrvatska filozofijska baština (dr. sc. Ljerka Schiffler) 43. Filozofija i književnost (prof. dr. sc. Milivoj Solar) 44. Kroz povijest hrvatske znanosti (dr. sc. Snježana Paušek-Baždar) 45. Kulturnoantropološke studije hrvatske kulture i identiteta (dr. sc. Jasna Ćapo Žmegač) 46. Hrvatska književna periodika (prof. dr. sc. Vinko Brešić) 47. Zagrebačka književnoznanstvena škola (prof. dr. sc. Dubravka OraićTolić) 48. Hrvatska književnost iz rodne vizure (prof. dr. sc. Dubravka Oraić Tolić) 49. Interkulturna interpretacija (prof. dr. sc. Zvonko Kovač) 50. Jezični identitet – hrvatski, južnoslavenski, slavenski (doc. dr. sc. Anita Peti-Stantić) 51. Književni i kulturni rad Srba u Hrvatskoj (prof. dr. sc. Dušan Marinković) 52.Turske teme u hrvatskoj kulturi (prof. dr. sc. Ekrem Ćaušević) 53. Uloga književnosti u konstituiranju nacionalnog identiteta na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće – primjeri iz hrvatske i irske književnosti ( prof. dr. sc. Ljiljana Ina Gjurgjan) 54. Socijalni položaj hrvatske knjige tijekom stoljeća (prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević) 55. Hrvatska rječnička baština i prikaz rječničkoga znanja /2004./ (prof. dr. sc. Damir Boras) 56. Etimologija i kultura (dr. sc. Alemko Gluhak) 57. Hrvatska povijest 20. stoljeća – jugoslavensko iskustvo (prof. dr. sc. Ivo Goldstein) 58. Jezik: značenje i kultura (doc. dr. sc. Zrinka Jelaska) 59. Hrvatski korpusi (prof. dr. sc. Marko Tadić) 60. Tendencije u suvremenoj hrvatskoj kulturi (prof. dr. sc. Zvonko Maković) 61. Od rukopisa do nagrade (doc. dr. sc. Julijana Matanović) 62. Interkulturalnost i društvo (prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić) 63. Sociologijske dimenzije rizika i hrvatsko društvo (prof.dr.sc.Ognjen Ćaldarović) 64. Izvornost hrvatske književnosti i hrvatsko-talijanske polemike (dr.sc. Valnea Delbianco, Pula) 65. Hrvatski studiji: paradigme i konteksti (prof.dr.sc. Stipe Gragas) 66. Aspekti kajkavske kultura (1)-Kajkavska dopreporodna književno-jezična baština (prof.dr.sc. Alojz Jembrih) 67. Hrvati kao pokretači književnih i znanstvenih događaja u Makedoniji(prof.dr.sc.Goran Kalogjera, Rijeka) 68. Aspekti hrvatske kajkavske kulture (2)- Post/moderno pjesništvo na kajkavskom(autori, antologije, analize) (prof.dr.sc. Zvonko Kovač) 69. Tekstovi hrvatskih misionara u Zapadnim Indijama u XVII. I XVIII.stoljeću (prof.dr.Mirjana Turk, Rijeka) 70. Socijalni i ekološki izazovi hrvatskom društvu i sociologijska perspektiva (prof.dr.sc.Ivan Cifrić) 71. Hrvati i Mletačka Republika (dr.sc.Lovorka Ćoralić) 72. Hrvatski putovi europske književnosti (dr.sc. Dragutin Horvat) 73. Etnicitet, kulture i identitet na hrvatskom prostoru u novom vijeku (prof.dr.sc. Petar Korunić) 74. Jezik hrvatske dijalektalne književnosti (prof.dr.Josip Lisac, Zagreb) 75. Kako se piše znanstveni rad (prof.dr.sc.Dubravka Oraić Tolić) 76. Njemačko-hrvatski jezični dodiri (doc.dr.sc. Velimir Piškorec) 77. Hrvatsko –inoslavenske filološke paralele ( prof.dr.sc.Dubravka Sesar) 78. Hrvati u Srednjoj Europi: kulturno-povijesni identiteti (prof.dr.sc. Božena Vranješ-Šoljan) 79. Temeljni pojmovi kulturalnih studija(prof.dr.sc. Milan Mesić) 80. Suvremena hrvatska autobiografska proza (prof.dr.sc.Anđelko Akrap) 81. Slavonski tekst hrvatske književnosti u kontekstu (doc.dr.sc.Goran Rem, Osijek-poezija, doc.dr.sc.Helena Sablić Tomić, Osijek-proza) 82. Povijest svakodnevnice i Dubrovačka Republika (dr.sc. Slavica Stojan, Dubrovnik) 83. Spomenici hrvatske kulture na UNESCO-vu popisu (doc.dr.sc. Predrag Marković) Kontakt: Za dodatne informacije slobodno se javite na moj e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript Objavljeno: 21. srpnja 2006.
|
| < « | » > |
|---|