Iva PADUAN, Željka RADIĆ, Ivo MARTINOVIĆ, Mladen MATIJACA (konzervacija-restauracija kamena, IV. godina)
|
S A Ž E T A K Studenti IV. godine Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, specijalističkog usmjerenja Konzervacija-restauracija kamena - Iva Paduan, Željka Radić, Ivo Martinović i Mladen Matijaca - zajedno s mentorom doc. Ivom Donellijem, pokrenuli su projekt izrade baze podataka o različitim vrstama kamena, njihovim karakteristikama i podrijetlu. |
||
|
Pretražujući stručnu literaturu i izvore na Internetu, do sada nismo naišli na bazu podataka koja bi nama, konzervatorima-restauratorima kamena, mogla poslužiti kao osnova za početak prikupljanja podataka o vrstama kamena koji se od antike do danas koristi u Dalmaciji. Nama su potrebni podaci o karakteristikama pojedinih vrsta kamena, njihovoj boji, strukturi i mehaničkim svojstvima. Nadalje nas zanimaju kamenolomi koji su bili aktivni u antičko i srednjovjekovno doba kao i kamenolomi koji se danas eksploatiraju.
Postojeće baze podataka su baze pojedinih kamenoloma, primjerice 'Jadran kamena' u Pučišćima na Braču ili 'Pazin kamena' iz Istre. Donose podatke o vrstama kamena koje imaju određeno područje korištenja (primjerice, kamen koji se koristi u građevinarstvu) i opisuju njihove karakteristike, primjerice otpornost na djelovanje različitih sila i uvjeta kojima kamen može biti izložen. Ovaj projekt je pokrenut prvenstveno radi studenata – budućih stručnjaka na području konzervacije i restauracije kamena. Cilj je prikupiti znanje o vrstama i karakteristikama kamena s kojima se restauratori na ovom području susreću, što je iznimno korisno kod, primjerice, izrade replika ili izrade zakrpa u kamenu (tašeliranje). Ideja za projekt javila se vezano uz specifičan projekt koji se upravo odvija na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju, a to su zahvati na antičkim i srednjovjekovnim kameni predmetima koji su prilikom nedavnih arheoloških istraživanja izvađeni iz mora i nasipa rive današnjeg mjesta Vranjic pored Splita. Iz mora je izvađen velik broj kamenih predmeta: ulomci/dijelovi arhitekture, primjerice kapiteli, manje skulpture te sarkofazi. S obzirom da su dugi niz stoljeća bili pod morem, na njima su prisutna brojna oštećenja. Dio oštećenja je uzrokovan djelovanjem morskih organizama, dok se dio oštećenja pripisuje procesima kemijske razgradnje kamena djelovanjem morskog mulja. Kameni su predmeti izrađeni od različitih vrsta kamena: mramora, pješčenjaka i vapnenca, no precizna identifikacija svake pojedine vrste je otežana zbog visokog stupnja oštećenosti materijala. Kako bismo što potpunije razumjeli nastala oštećenja te kako bismo odredili najprimjereniju metodu restauracije za svaki pojedini predmet, trebalo je precizno odrediti vrstu gradbenog materijala – kamena. Koristili smo metodu usporedbe poprečnog presjeka uzorka sa referentnim uzorcima (kamenom izvađenim iz nekog poznatog kamenoloma) optičkim mikroskopiranjem u vidljivom svjetlu. Važno je naglasiti to da ova metoda nije cjelovita ni konačna: to je tek jedna od metoda koje se mogu koristiti za određivanja vrste kamena u pitanju. Njome se tek može utvrditi postoji li sličnost između referentnog uzorka i uzorka koji se ispituje. Jednostavnom je usporedbom moguće odrediti kamenolom iz kojega je kamen izvađen. Dobiveni podaci otkrivaju nam koji su kamenolomi bili aktivni u antici, srednjem vijeku, renesansi ili u novije doba; njih možemo pridružiti popisu kamenoloma koji su nam sada poznati. Problem zadaje jedino skupina pješčenjaka od kojih je do sada poznat samo mali broj kamenoloma, primjerice onaj kod Dugopolja. Poznato je da je cijeli splitski bazen izgrađen od stijena biokalkarenita i biokalkrudita koje, uz još neke, svrstavamo pod naziv 'pješčenjaci'. Moguće je, stoga, da je takav kamen vađen u bilo kojem dijelu navedenog područja. Druga je mogućnost da nije ni postojao veći kamenolom, već da se koristila svaka, pa i najmanja stijena, koja je bila pogodna za određenu svrhu. Svrha ove baze podataka jest olakšati identifikaciju gradbenog materijala kamenih ulomaka koji dolaze na obradu u radionicu za konzervaciju i restauraciju kamena UMAS-a. Baza također olakšava izbor kamena u slučaju kada je potrebna rekonstrukcija nedostajućih ili oštećenih dijelova; znamo li od kojeg je kamena načinjen predmet kojega obrađujemo lakše možemo doći do izvornog kamena. Ako poznajemo karakteristike izvornog kamena, možemo sigurnije pristupiti konzervatorskim i restauratorskim tretmanima: primjerice, možemo odrediti najpovoljnije sredstvo za učvršćivanje ili najprikladnije ljepilo ili, pak, kemijska sredstva koja smijemo koristiti. (Različite stijene imaju različiti kemijski sastav, što znači da za jednu vrstu kamena određene kemikalije mogu biti pogubne, dok su za drugu vrstu primjerene.) Cilj projekta je prikupiti što veći broj uzoraka kamena te izraditi bazu podataka u programu 'FileMaker Pro'. Baza bi sadržavala detaljne podatke o svakoj pojedinoj vrsti kamena: naziv kamena, ime i lokaciju kamenoloma, fizičko-mehanička svojstva kamena te opis uzorka na makroskopskom i mikroskopskom nivou. U izradi specifikacije svojim savjetima nam je pomogao i stručnjak, dipl. geol. Aleksandar Toševski. Do sada smo sakupili veliki broj uzoraka kamena iz kamenoloma sa sljedećih lokaliteta: - Brač: Dračevica, Veselje, Pučišća, Nerežišća, Žaganj Dolac, Novo Selo - okolica Splita: Dugopolje, Sinj, Plano, Vrsine, Seget - Istra: Kanfanar, Kirmenjak, Buzet - okolica Oborvca: Tulovac, Romanovac - Italija i Grčka (mramori): Carrara, Paros, pentelički mramor, Thassos - razne vrste granita iz Italije, Azije i Afrike Ti uzroci predstavljaju tek začetak zbirke; cilj nam je prikupiti uzorke iz svih aktivnih kamenoloma na području splitskog bazena (otoci Brač, Hvar i Vis, okolica Trogira te Zagora), kao i kamenoloma mramora mediteranskog bazena (Grčka, Mala Azija, Afrika, Italija), čiji je kamen bio importiran u Dalmaciju kao građevni ili ukrasni materijal. Također prikupljamo uzorke kamena vapnenaca, mramora i granita iz sada atraktivnih kamenoloma, primjerice kamenoloma u Kini, Južnoj i Sjevernoj Americi i Azije, jer se taj materijal danas sve više koristi, a sutra će biti konzervatorsko-restauratorski problem. Pri sakupljanju uzoraka pomogli su nam 'Pazin kamen', 'Jadran kamen', 'Petrokamen', 'Mramor-granit Marović' i 'Mramor Ivan Biliškov'. Objavljeno: 19. srpnja 2007.
|
Studenti koji sudjeluju u projektu: Iva Paduan, Ivo Martinović, Željka Radić i Mladen Matijaca.
|
|
| < « | » > |
|---|